Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Istaknuti članak

Henning Mankell

Henning Mankell (3. februar 1948 – 5. oktobar 2015) bio je švedski književnik i pozorišni režiser. Poznat je po svojim krimi romanima sa glavnim junakom komesarom Kurtom Wallanderom, kao i po knjigama za djecu, te svom političkom angažmanu, posebno u Africi. Prodao je više od 40 miliona knjiga širom svijeta.

Rođen je u Stockholmu kao sin Ivara Henningssona Mankella i Ingrid Birgitte Mankell (po rođenju Bergström). Njegov djed Ivar Henning Mankell bio je poznati švedski kompozitor. Mankellovi roditelji se razvode, kada je Henningu bila godina dana, a nakon toga živi sa ocem i starijom sestrom u Svegu u Härjedalenu, gdje je njegov otac radio kao sudija, a zatim u Boråsu u Västergötlandu. Njegova je majka počinila samoubistvo kad je Henning imao dvadeset godina.

Još kao dječak Mankell je želio postati pisac, bio zainteresiran za za pozorište, te se u Skari upisuje na studij glume. Svoju prvu dramu Henning je režirao 1966, kao pomoćnik redatelja u pozorištu Riks u Stockholmu. S ciljem "socijalnog razgolićavanja društva", napisao je i režirao kao dvadesetogodišnjak pozorišni komade u kolaž-obliku. Od 1968. radio je kao pozorišni redatelj i pisac. Nakon što je upoznao svoju prvu ženu, koja je bila iz Norveške, preselio se u Norvešku, gdje je tada uglavnom radio i živio. Ovdje je počeo u ranim 1970-im pisati prozu. Godine 1972. odlučio se za putovanje u Afriku, koje se pokazalo presudna za njegov kasniji život. Godine 1973. je objavio svoj prvi roman Bergsprängaren, 1977. Sandmålaren, a 1979. Fångvårdskolonin som försvann. Sve ove knjige su napisane sa jakom socijalno-kritičkom pozadinom.

Slika dana

Panorama vještačkog Kečutskog jezera u Armeniji.

Više
Arhiva

Aktuelno

Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
Projekti
Portali
Zatraženi članci

Nedavni događaji

Vijesti

Međunarodni aerodrom King Khalid u Rijadu

10. oktobar – U raketnom napadu hutija na terminal 3 međunarodnog aerodroma King Khalid u Rijadu poginulo je 12, a ranjeno 309 osoba.
9. oktobar – Nobelova nagrada za mir za 2026. dodijeljena južnoafričkoj sutkinji i bivšoj visokoj komesarki UN-a za ljudska prava Navanethem Pillay.
9. oktobar – Snažan zemljotres magnitude 7,7 pogodio je provinciju Herrera u Panami, izdato je upozorenje na cunami.
4. oktobar – Na općim izborima u Bosni i Hercegovini, uz najnižu izlaznost u historiji, prema preliminarnim rezultatima za članove Predsjedništva vode Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Darijana Filipović.
4. oktobar – U prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu Flávio Bolsonaro neznatno je ispred predsjednika Lule da Silve. Drugi krug održava se 25. oktobra.
28. august – Nakon smrti kralja Haralda V, njegov sin Haakon VIII stupio na prijestolje kao novi Kralj Norveške.

Više

Na današnji dan

15. oktobar

1529 – Povlačenjem osmanlijske vojske na čelu sa sultanom Sulejmanom I završena prva opsada Beča.
1844 – Rođen Friedrich Nietzsche (na slici), njemački filozof, filolog i psiholog.
1989 – Umro Danilo Kiš, jugoslavenski pisac, prevodilac i lektor.
1991 – Skupština SR BiH donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine. Tim činom odlučeno je da se predstavnici BiH povuku iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju. Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ-a, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.
2003 – Kina u svemir lansirala Shenzhou 5, svoju prvu svemirsku letjelicu s ljudskom posadom; u njoj se nalazio astronaut Yang Liwei.

Obližnji datumi:

Više

Citat dana

“	Najveće je iskušenje neimaština. I najmudrije ribe glad tjera na udicu.	”
Goethe

Više
Arhiva

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 98.873 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 185.606 korisnika napravilo račun, a od toga su 262 aktivna. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.

Početna strana