Krka
Ovo je glavno značenje pojma Krka. Za druga značenja, pogledajte Krka (razdvojba).Krka | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Knin, Skradin |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 72,5 km |
| Površina porječja | 2.650 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 55 m3/s |
| Plovna od – do | uzvodno do Skradina |
| Tok rijeke | |
| Izvor | kod Knina |
| • Nad. vis. | 242 m |
| • Koord. | 44°01′29″N 16°20′09″E / 44.024806°N 16.335889°E |
| Ušće | kod Skradina (estuarij) |
| • Nad. vis. | 0,5 m |
| • Koord. | 43°43′11″N 15°51′09″E / 43.719806°N 15.852611°E |
| Slijev | Jadranski slijev |
| Ulijeva se u | → Jadransko more |
| Pritoci | |
| • Lijevi | Krčić, Kosovčica, Čikola |
| • Desni | Orašnica, Butižnica |
  izvor  ušće Krka na zemljovidu Hrvatske  | |
Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more. Nalazi se u Dalmaciji na području Šibensko-kninske županije između ravnokotarskog i bukovačkog prostora te zaravni rijeke Čikole i Dalmatinske zagore.
Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina, podno 22 metarskog Topoljskog buka ili Krčića, kojeg stvara pritok Krčić. Krčić ljeti presušuje. Utječe u Prokljansko jezero kraj Skradina, gdje počinje estuarij rijeke Krke. Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72,5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23,5 km bočati. Površina porječja je 2.650 km2.[1] Srednji godišnji protok Krke preko Skradinskog buka je oko 55 m3/s, a dnevni protok varira od 5 do približno 565 m3/s.[1]
Krka teče Kninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi u kanjon. Najpoznatija pritoka je Čikola koja utječe između Miljevaca i Skradinskog buka te tvori slikovit sutok s Krkom.
Na rijeci Krki se nalazi 7 slapišta.
Prvi među njima je Bilušića buk (22,3 m visine) koji se nalazi 16 km nizvodno od izvorišta. Poseban je upravo po tome što je on jedini slap koji se ne iskorištava za hidroenergiju.
Drugi slap je Brljan ili Ćorića buk (15,5 m) koji se nalazi 19 km nizvodno od izvorišta. Voda ovoga slapa i voda jezera Bjelobera ili Ćorića jezera se iskorištavaju u hidroelektrani Miljacka.
Manojlovac (najviši slapovi na Krki) je treći slap koji se nalazi pola kilometra nizvodno od Brljana. Kao i mnogi slapovi, sastoji se od niza sedrenih barijera. Manojlovac je najviše slapište (59,6 m) s glavnim slapom visine 32,2 m. Okolna vegetacija je submediteranska. Voda ovog slapišta također se iskorištava za hidroenergiju u hidroelektrani Miljacka.
Preostala 4 slapa su Rošnjak (8,4m), Miljacka (23,8m), Roški slap (25,5m) i najpoznatiji Skradinski buk (45,7m). Na rijeci se nalazi i Visovačko jezero u kojemu je smješten otočić Visovac s franjevačkim samostanom. Nizvodno od Skradina Krka se širi u Prokljansko jezero. U more utječe kod Šibenika.
Prva hidroelektrana na Krki bila je Hidroelektrana Krka iz 1895. godine. Začetnica je jednoga od prvih cjelovitih sustava proizvodnje i raspodjele električne energije u svijetu. Slijedile su je Hidroelektrana Jaruga iz 1903. i Hidroelektrana Manojlovac iz 1906. godine. Na Krki su danas još MHE Golubić, MHE Roški slap i MHE Krčić.[2]
Podrobniji članak o temi: Hidroelektrana JarugaHidroelektrana Krka sagrađena je pored slapa Skradinskog buka na rijeci Krki, danas unutar Nacionalnog parka Krka. Nakon HE Krke (kasnije nazvane Jaruga I) 1903. sagrađena je mnogo veća hidroelektrana Jaruga II. Osnovni podaci:
- vodotok: rijeka Krka, kod Skradinskog buka, Republika Hrvatska;
- tip brane: derivacijska;
- instalirani protok: 2 x 15,5 m3/s (ukupno 31 m3/s);
- raspoloživi konstruktivni pad: 24,4 m
- tip vodne turbine: 2 x Francisova turbina (1936.);
- instalirana snaga: 2 x 3,6 MW (ukupno 7,2 MW)
- godišnja proizvodnja: 33 GWh (2010.)
- godina puštanja u pogon: 1895.
Podrobniji članak o temi: Hidroelektrana MiljackaHidroelektrana Miljacka nalazi se na rijeci Krki 15 kilometara nizvodno od Knina. Osnovni podaci:
- vodotok: rijeka Krka, 15 kilometara nizvodno od Knina, Republika Hrvatska;
- tip brane: derivacijska;
- instalirani protok: 3 x 8 + 1 x 6 m3/s (ukupno 30 m3/s)
- raspoloživi konstruktivni pad: 102 m;
- tip vodne turbine: 4 x Francisova turbina (3 x 1956. + 1 x 1906.);
- instalirana snaga: 3 x 6,4 + 1 x 4,8 MW (ukupno 24 MW);
- godišnja proizvodnja: 122 GWh (2010.);
- godina puštanja u pogon: 1906.
Podrobniji članak o temi: Mala hidroelektrana GolubićMala hidroelektrana Golubić ili MHE Golubić se nalazi na rijeci