Salerno
| Salerno | |
|---|---|
| Salerno | |
 Panorama Salerna | |
| Država |  Italija |
| Regija |  Kampanija |
| Pokrajina | Pokrajina Salerno |
| Osnivanje | 194. pr. Kr. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Vincenzo De Luca (Pd) |
| Površina | |
| • Ukupna | 58 km2 |
| Visina | 4 m |
| Koordinate | 40°40′N 14°45′E / 40.667°N 14.750°E |
| Stanovništvo (30. rujna 2012.)) | |
| • Entitet | 131.950 (2.300 stanovnika/km2) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 84100 |
| Pozivni broj | +089 |
| ISTAT-broj | 058091 |
| Svetac zaštitnik | Sveti Matej |
| Stranica | http://www.comune.salerno.it/ |
 | |
Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika.[1] Salerno je poznat po vrlo starom sveučilište u Europi, Medicinskoj školi u Salernu, koja je predstavljala značajan izvor medicinskih znanja u srednjem vijeku.
Salerno leži u Južnoj Italiji u ravnici rijeke Sele, koja na njegovom istočnom kraju ima ušće u Salernski zaljev, udaljen 50 km jugoistočno od regionalnog centra Napulja.[2] Kroz sam centar grada protiče rječica Irno. Klima u Salernu je sredozemna klima. Salerno je jedan od najosunčanijih gradova u državi. Ljetne temparutre su oko 23 °C, a zimske oko 8 °C. Količina padavina na godišnjem prosjeku je 1.000 mm/m².
Salerno je osnovan kao rimska kolonija Salernum 197. pr. Kr., vjerojatno na mjestu ranijeg etruščanskog naselja Irnthi. [2] Za ranog srednjeg vijeka postao je dio langobardske - Kneževine Benevento, tako da je od 646. godine bio njihova prijestolnica sve do 839. kad su ga zauzeli Normani.[2] Njihov vođar Robert Guiscard pretvorio ga je u svoju sjajnu prijestolnicu. Grad su opljačkali i razorili švapski Hohenstaufeni - 1194., a obnovio mještanin Giovanni da Procida, heroj ustanka protiv Francuza poznatog kao Sicilijanska večernja - 1282. godine. On je proširio luku i osnovao veliki godišnji sajam.[2] Od 1419. Salernom vladaju domaće dinastije, prvo Colonne, pa nakon njih Orsiniji i Sanseverini sve do sredine 16. stoljeća kad se učvrstila vlast Napuljskog kraljevstva.[2] Za vrijeme Drugog svjetskog rata na plažama kod Salerna se odigrala velika bitka između 6. rujna i 18. rujna 1943. između savezničkih snaga i Wehrmachta za pomorskog desanta - poznatog kao Operacija Avalanche. Za vrijeme te bitke stradao je dobar dio povijesnog centra Salerna. Od veljače do srpnja 1944. godine kratkotrajna talijanska vlada Pietra Badoglia je imala sjedište u Salernu.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 125 323. Djeca i mladi činili su 13,4 %, a starije osobe 27,7 % stanovništva.[3]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1861. | 26 681 | — |
| 1871. | 27 579 | +3,4 % |
| 1881. | 30 929 | +12,1 % |
| 1901. | 42 466 | +37,3 % |
| 1911. | 46 235 | +8,9 % |
| 1921. | 53 785 | +16,3 % |
| 1931. | 61 141 | +13,7 % |
| 1936. | 67 186 | +9,9 % |
| 1951. | 90 970 | +35,4 % |
| 1961. | 117 363 | +29,0 % |
| 1971. | 155 496 | +32,5 % |
| 1981. | 157 385 | +1,2 % |
| 1991. | 148 932 | −5,4 % |
| 2001. | 144 078 | −3,3 % |
| 2011. | 132 608 | −8,0 % |
| 2021. | 128 136 | −3,4 % |
| Izvori: [4][5] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (118 470 – 95,9 %), Gruzija (577 – 0,5 %), Filipini (574 – 0,5 %), …[6]
Grad ima očuvanu staru gradsku jezgru s brojnim vrijednim građevinama. Međutim, zapadna okolina Salerna, tzv. Amalfijska obala, pod zaštitom UNESCO-a, je mnogo poznatija i turistički posjećenija. U gradu se nalazi katedrala posvećena Svetom Mateju, u romanskom stilu iz 11. stoljeća. U njoj se nalazi grob Apostola Mateja.
- ↑ Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15. ožujka 2014.)
- 1 2 3 4 Pristupljeno (15. ožujka 2014.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibnja 2025. Pristupljeno 16. ožujka 2026.
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
