Čiovo
Otok Citipedia.info | |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Jadransko more |
| Arhipelag | Srednjodalmatinski |
| Koordinate | |
| Država |  Hrvatska |
| Glavno naselje | Trogir, Okrug Gornji |
| Površina | 28,12[1] km² |
| Broj stanovnika | 5008[2] |
 | |
Čiovo (talijanski: Bua) je otok u Jadranskom moru u hrvatskoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji je administrativno podjeljen između Trogira, Splita i Općine Okrug.[3]
Otok poput lukobrana zatvara dva velika i važna jadranska zaljeva –Trogirski na zapadu i Kaštelanski na istoku. Ta su dva zaljeva međusobno spojena četiri kilometra dugim Trogirskim kanalom.
Čiovo je jedan od otoka Srednjodalmatinskog arhipelaga, razvojen od kopna 4 km dugim Trogirskim kanalom.[4] Otok poput lukobrana zatvara dva velika i važna jadranska zaljeva –Trogirski na zapadu i Kaštelanski na istoku.[4]
Otok je dug nekih 15,3 km a širok do 3,5 km. Građen je od krečnjačkog vapnenca i obrastao makijom i šumarcima bora i čempresa.[2]
Čiovo ima površinu od 28,12 km²[1], a dužina njegove obale iznosi 46,663 km.[1] Najviše brdo Rudine ima 209 m.[2] Na sjevernoj obali leži zaljev Saldun, a duž južne uvale; Movarštica, Tatinja, Duga, Sveta Fumija.[2] Ispred jugozapadne obale nižu se otočići; sv. Fumija (Fumija), Kraljevac, Zaporinovac, Pijavica, Balkun, Galera i manje hridi.[2]
Na otoku je 2011. živjelo 5008 stanovnika u naseljima Trogir (dio), Slatine, Arbanija, Okrug Gornji, Okrug Donji, Žedno i Mastrinka.[2]
Stanovnici se bave maslinarstvom, ribarstvom i turizmom. Na otoku ima kamenoloma i brodogradilište u Trogiru koji okupira sjeverozapadni dio otoka.[2]
Otok je bio naseljen još od prahistorije, o čemu svjedoče ostatci gradina.[2]
Za Antičkog Rima otok su zvali; Bua, Bua, Bua, Bua, najvjerojatnije po starijem ilirskom imenu, ali i Caput Iovis (Jupiterova glava), iz kog je vjerojatno izvedeno današnje ime Čiovo[2], od čiverica.[5] Iz tog perioda ima vrlo malo nalaza, tek ostatci nekropola i dijelovi sarkofaga.
I za ranog srednjeg vijeka bio je slabo naseljen, jer ima samo ostataka predromaničkih crkvica sv. Petra u uvali Supetar i sv. Maura u uvali Movarštica.[2] Tome je vjerojatno kumovala i zabrana, jer je u gradskom statutu Trogira jedino dozvoljeno pustinjacima i gubavcima da se nasele na Čiovu.[6]
Prva dokumentirana naselja na Čiovu bila su Žedno i Okrug, izrasla najvjerojatnije tek nakon mletačke dozvole 1461., da se može naseliti na otok. Ona je uslijedila nakon provale Osmanlija u Dalmaciju i masovnih zbjegova stanovništva. Istovremeno su i sami Trogirani, počeli graditi kuće po Čiovu, jer više nisu imali prostora po gradu.[2] Pored današnjega naselja Arbanija je za 14. vijeka podignut je dominikanski samostan sv. Križa, koji je riznica brojnih umjetnina, među inima i slike Matea Ponzonia - Pengača.[2]
Noviji franjevački samostan sv. Antuna iz 17. vijeka u Trogiru (Drid), ima sliku Palme Mlađeg i skulpturu sv. Magdalene, rad Ivana Duknovića.[2] Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se crkva Gospe od Prizidnica s pustinjačkim zgradama sagrađena 1546.[3]
Od manjih crkvica na Čiovu vrijedi spomenuti; sv. Nikole (14. vijek), sv. Andrije (6../7. vijek), sv. Petra (16. vijek). Crkva Gospe pokraj mora je ranoromanička sa renesansnim dogradnjama, podignuta u spomen pobjede nad Splićanima.[3]
Čiovske crkve čuvaju vrijedne umjetnine; od romaničko-gotičkih raspela do poliptiha Blaža Jurjeva.[2]
Nezna se točno kad je podignut prvi most do Čiova, prvi suvremeni pokretni je podignut 1866., na mjestu starijeg drvenog. Današnji je izgrađen 1962.[4]
On je postao usko grlo i noćna mora svih Trogirana, jer se za ljetnih mjeseci na njemu stvaraju neopisive gužve, u samoj gradskoj jezgri, jer prije toga treba proći i preko manjeg mosta koji dijeli Trogir od kopna. Zbog tog je 2007. odlučeno da se podigne novi most, nešto istočnije, širi i znatno većeg raspona (546,34 m) da se rastereti centar grada. Otvoren je dana 17. 7. 2018.
- 1 2 3 „Coastline length and aeras of island...” (engleski). Geoadria. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-18. Pristupljeno 23. 05. 2017.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 „Čiovo” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-03. Pristupljeno 23. 05. 2017.
- 1 2 3 „Čiovo” (hrvatski). Ciovo info. Pristupljeno 24. 05. 2017.
- 1 2 3 „Čiovo” (hrvatski). Građevinar. Pristupljeno 24. 05. 2017.
- ↑ „ćȉverica” (hrvatski). Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 24. 05. 2017.
- ↑ „Čiovo” (hrvatski). Hotel Sveti Križ. Arhivirano iz originala na datum 2017-02-15. Pristupljeno 24. 05. 2017.
- Otok Čiovo' (sh)
- Karta Otoka Čiovo (sh)
